SR→EN

opojan

опојан

òpōjan · /ǒpoːjan/

RU Suggest an edit
ADJECTIVE
  1. (of a scent) intoxicating; heady
    U bašti se širio opojan miris jorgovana. — The heady scent of lilac filled the garden.
  2. (of feelings) intoxicating; exhilarating
    Osećaj slobode bio je opojan. — The feeling of freedom was intoxicating.
  3. (of substances) narcotic
    Policija je zaplenila veliku količinu opojnih droga. — The police seized a large quantity of narcotic drugs.

Opojne droge is the official term for narcotics in law and the news.

Declension by gender, singular
masc.fem.neut.
Nom.opojanopojnaopojno
Gen.opojnaopojneopojna
Dat.opojnuopojnojopojnu
Acc.opojanopojnuopojno
Voc.opojanopojnaopojno
Ins.opojnimopojnomopojnim
Loc.opojnuopojnojopojnu
Declension by gender, plural
masc.fem.neut.
Nom.opojniopojneopojna
Gen.opojnihopojnihopojnih
Dat.opojnimopojnimopojnim
Acc.opojneopojneopojna
Voc.opojniopojneopojna
Ins.opojnimopojnimopojnim
Loc.opojnimopojnimopojnim
Comparison: opojniji, opojnija, opojnije · najopojniji
AI Updated 6 October 2026