SR→EN

ograničavati

ограничавати

ograničávati · /oɡranit͡ʃǎːʋati/ · imperfective · pf.: ograničiti

RU Suggest an edit
VERB
  1. (+ acc.) to limit; to restrict
    Roditelji mu ograničavaju vreme za igrice. — His parents limit his gaming time.
    Nova pravila ograničavaju slobodu medija. — The new rules restrict media freedom.
  2. (ograničavati se na + acc.) to confine oneself to; to limit oneself to
    Ne ograničavaj se samo na jedan izvor informacija. — Don't limit yourself to just one source of information.
Synonyms:
Antonyms:
Conjugation, imperfective
Present tense
jaograničavam
tiograničavaš
on/ona/onoograničava
miograničavamo
viograničavate
oni/one/onaograničavaju
Past tense: ograničavao, ograničavala, ograničavalo · ograničavali, ograničavale
Future: ograničavaću, ograničavaćeš, ograničavaće, ograničavaćemo, ograničavaćete, ograničavaće
Imperative: ograničavaj
AI Updated 30 September 2026