učiniti
учинити/ut͡ʃǐniti/ · perfective
RuVERB
-
to doUčiniću sve što mogu da ti pomognem. — I'll do everything I can to help you.Možeš li da mi učiniš jednu uslugu? — Can you do me a favour?
-
(+ acc. + adjective) to make someone somethingTvoja poruka me je učinila srećnim. — Your message made me happy.
-
(učiniti se + dat.) to seem; to appearUčinilo mi se da neko kuca na vrata. — I thought someone was knocking at the door.Učinio mi se umornim. — He seemed tired to me.
In everyday speech uraditi is more common for 'to do'; učiniti sounds slightly more formal.
Forms
| Present tense | |
|---|---|
| ja | učinim |
| ti | učiniš |
| on/ona/ono | učini |
| mi | učinimo |
| vi | učinite |
| oni/one/ona | učine |
Past (masc.): učinio
Imperative: učini