glupan
глупан/ɡlǔpan/ · м. р.
EnСУЩ
-
разг. пренебр. дурак; болван; тупицаNe budi glupan, pozovi je. — Не будь дураком, позвони ей.Kakav glupan, opet je zaboravio ključeve! — Вот болван, опять забыл ключи!
Формы
| ед. ч. | мн. ч. | |
|---|---|---|
| Им. | glupan | glupani |
| Род. | glupana | glupana |
| Дат. | glupanu | glupanima |
| Вин. | glupana | glupane |
| Зват. | glupane | glupani |
| Твор. | glupanom | glupanima |
| Предл. | glupanu | glupanima |
Антонимы:
mudrac